ZNAČAJ UVOĐENJA KRMNOG BILJA NA POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA – Gordana Rehak

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 1 godina ranije by Rehak Gordana.
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #565263
    Rehak Gordana
    Učesnik

      Poljoprivrednici koji se bave stočarskom proizvodnjom na svojim gazdinstvima bi pored ratarskih kultura i lucerke kao standardne krmne biljke, trebalo da uvedu i druge veoma važne krmne biljke visoke hranljive vrednosti koje bi upotpunile ukupnu biljnu proizvodnju za stočnu ishranu, a sve uz dobar plan upotrebe parcela i potreba za stočnom hranom. Obično se krmne kulture kao što su lucerka, crvena detelina, stočni grašak, grahorica, krmni sirak i sudanska trava,  iskorišćavaju uglavnom kao zelena krma, seno, senaža i silaža, osim graška koji se koristi za proizvodnju zrna.

      Osim direktne koristi koje pružaju krmne biljke za proizvodnju stočne hrane, uključivanjem krmnog bilja u strukturu setve, može se smanjiti ili u potpunosti izostaviti upotreba mineralnih đubriva i pesticida kroz plodored i plodosmenu kao i zelenišno đubrivo.  Ovakvim pravilnim korišćenjem krmnih biljaka, povećava se efikasnost iskorišćavanja zemljišta i mehanizacije, pruža se značajna pomoć stočarskoj proizvodnji, a pored toga što imaju brzi porast, doprinose širenju i zauzimanju značajnog mesta u obezbeđivanju sirovine za proizvodnju bioenergije.

      Ipak, intenzitet iskorišćavanja krmnih biljaka direktno zavisi od načina setve i nege, odnosno pravilne agrotehnike koja podrazumeva zadovoljavanje optimalnih uslova za njihovo gajenje. Svakako, i ove biljne vrste imaju različite zahteve za svoje razviće, pa će poljoprivrednici moći planski koristiti svoje parcele u zavisnosti od količine plodnosti čime će vršiti i popravku pojedinih svojih parcela. Kada govorimo o različitim uslovi zemljišta kao npr. kiselost zemljišta, različitim tipovima zemljišta koji se razlikuju po sastavu i plodnosti, klimatskim uslovima, mogućnostima navodnjavanja, kao i otpornosti na štetočine i bolesti, možemo u mnogome doprineti da se poljoprivrednici prilikom odabira različitih sorti odluče za one koje na njihovom gazdinstvu najviše odgovaraju i po sastavu i po kvalitetu krme koja se ogleda u njihovom procentu hranljivih materija, ali i po vremenu i načinu korišćenja.

      Izvor: Dipl. ing. Gordana Rehak PSSS Šabac

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.