Uticaj strujanja vazduha (vetra) i sastava vazduha na vinovu lozu

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #523981
    Milinković Jovan
    Učesnik

      Strujanje vazduha (vetar) kao i svi meteorološki činioci može imati pozitivan i negativan uticaj na rast, razviće i plodonošenje vinove loze. Strujanje vazduha deluje na promenu svih ostalih klimatskih elemenata. Mešanje toplihi hladnih, vlažnih i suvih vazdušnih masa povoljno deluje na čitav živi svet pa i na vinovu lozu.
      Vinovoj lozi odgovaraju samo blaga strujanja vazduha. Ona doprinose boljem i bržem sušenju suvišne vode, boljem procesu oplodnje, bržem odvijanju procesa fotosinteze jer dovode nove količine ugljen-dioksida. Najpvoljnija brzina vetra za proces oprašivanja iznosi 2-3 m/s.
      Jaki, a pogotovo olujni vetrovi vrlo nepovoljno deluju na vinovu lozu. Izazivaju lomljenje lastara, povećavaju stepen osipanja cvetova, intenzivnije isušuju zemljište i pojedine organe, mogu izazvati eolsku eroziju na peskovitim terenima itd. U cilju sprečavanja negativnog dejstva jakih vetrova oko zasada vinove loze podižu se vetrozaštitni pojasevi.
      Kada je u pitanju sastav vazduha od značaja za vinovu lozu je sadržaj ugljen-dioksida. On učestvuje u procesu fotosinteze koji je najintenzivniji ukoliko je koncentracija (0,1%) veća 2-3 puta od normalne (0,03%).
      U vreme kada su ostali uslovi povoljni, temperatura, vlažnost vazduha i dr., može doći do smanjenog sadržaja ugljen-dioksida u vazduhu pa i do slabljenja intenziteta fotosinteze. Blago strujanje vazduha omogućuje stalnu obnovu novih količina ugljen-dioksida, što je povoljno za vinovu lozu. Takođe, dovljna količina organske materije u zemljištu i njenim razlaganjem obogaćuju se donji prizemni slojevi vazduha ugljen-dioksidom što povoljno deluje na vinovu lozu, odnosno na odvijanaje najvažnijeg procesa fotosinteze.
      Bioklimatski indeks je kompleksni pokazatelj koji pruža sveukupnu ocenu povoljnosti klimatskih uslova nekog vinogradarskog područja za gajenje vinove loze, kao i pravilan izbor sorti koje su najbolje prilagođene uslovima vegetacionog perioda tog područja.
      U sebi sadrži i istovremeno povezuje tri klimatska faktora – temperaturu, svetlost i padavine, kao i jedno biološko svojstvo vinove loze – dužinu vegetacionog perioda. Optimalne vrednosti bioklimatskog indeksa kreću se u širokom rasponu od 10 ± 5.

      BKI = (t∙ Ts)/(H ∙d∙10)
      H – suma padavina za vegetacioni period vinove
      t – suma aktivnih temperatura za vegetacioni
      period vinove loze.
      Ts – stvaro trajanje sunčevog sjaja
      d – dužina vegetacionog perioda vinove loze.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.