Uticaj niskih temperatura na voćke-Sanja čokojević

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #512474
    Čokojević Sanja
    Učesnik

      U zavisnosti od faze u kojoj se niske temperature javljaju njihovo dejstvo može biti korisno ili štetno.U ovom periodu (zimsko mirovanje- kada niske temperature obezbeđuju latentni život i pri tome odvijanje jarovizacije semena), vrše se u meristemskom tkivu kvali promene praćene razlaganjem inhibitornih endogenih hormona čime se seme osposobi za normalnu funkciju. Nepovoljne temperature ispod 0oC koje se javljaju u vidu mraza su različitog stepena i štetnost im je određena fenofazama u kojima se voćke nalaze.
      Po intenzitetu niske temperature koje se jave u vidu mrazeva možemo podeliti na :
      -temperature od -1 do 2oC (stradaju zametnuti plodovi) -temperature od -3oC (stradaju otvoreni cvetni pupoljci)
      -temperature od -5 do -8oC ( stradaju neotvoreni cvetni pupoljci )
      -temperature od -10oC ( ugrožavaju aktivirani kambijum)
      -temperature od -250C do -30oC ( ugrožavaju različite vegetativne organe čak i u biološkom zimskom mirovanju)
      Pojedina tkiva voćaka nejednako su otporna prema mrazevima ( najotporniji je kambijum a najneotpornija srž sa zracima). Korenov sistem koji je izmrzao možemo prepoznati po tamnoj boji poprečnog preseka.U kruni voćaka najosetljiviji su unutrašnji delovi raklji utoliko više ako su raklje pod oštrim uglom.One su osetljivije zbog loših uslova sazrevanja i kaljenja tkiva.Na deblu i na granama mrazevi izazivaju pege, a jači mrazevi kod koštičavog voća izazivaju mrazopuc (ispucala kora se suši i u početku vegetacije dolazi do smolotočine).Farbanje kore debla, račvišta prve etaže krune voćke i ramenih grana,nadoknađuje nedostatak lista u toku zime. Preko leta, lišće zasenjuje ove delove i sprečava njihovo prekomerno zagrevanje.Sprečavanje zagrevanja kore omogućuje bezbedno prezimljavanje voćki, bez opasnosti od izmrzavanja,ono usporava kretanje vegetacije za 7-10 dana, što je najčešće dovoljno da se izbegnu kasni prolećni mrazevi.Potrebno je obaviti krečenje najkasnije u decembru.
      Lisni pupoljci izmrzavaju samo ako izmrznu grane na kojima se nalaze.Otpornost voćaka prema mrazevima zavisi od : voćne vrste, sorte, podloge , trajanja vegetacije, bujnosti , rodnostii od primenjene agrotehnike u toku vegetacije. Sorte okalemljene na generativnim podlogama otpornije su na izmrzavanje od onih koje su kalemljene na vegetativnim podlogama. Na bujnim vegetativnim podlogama okalemljene sorte su osetljivije jer kasnije završavaju sa vegetacijom. U pogledu trajanja zimskog mirovanja, voćke se mogu podeliti: 1. sa kratkim i sa nestabilnim zimskim mirovanjem pri temperaturama do 5 0C– (15-45 dana): – badem (15-25), kajsija (15-30), višnja (15-45). 2. sa dugim i stabilnim zimskim mirovanjem, pri temperaturama do 5oC– (45-60 dana):

      -jabuka (45-60), -kruška (30-50), -domaća šljiva (30-45), -breskva (40-60), -trešnja (30-45), -orah (30-40).

      Nedovoljno izlaganje niskim temperaturama u toku zime ima za posledicu osipanje cvetnih pupoljaka, neujednačeno cvetanje i listanje, zametanje plodova znatno pre listanja i kao posledicu toga, njihovo otpadanje.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.