UPOTREBE ĐUBRIVA

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 5 meseci ranije by Pantelić Ljubodrag.
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #576714
    Pantelić Ljubodrag
    Učesnik

      Načina đubrenja i to:

      • Redovno đubrenje,
      • Meliorativno đubrenje,
      • Dopunsko đubrenje.

      Redovnim đubrenjem se održava optimalno stanje za jednogodišnje potrebe gajene biljke. Ovo đubrenje se izvodi na osnovu zahteva biljaka, zemljišnih i klimatskih uslova gde se mogu primeniti sve vrste đubriva (organska, mineralna, organomineralna i mikrobiološka).

      Redovno đubrenje se može izvesti  u različitim rokovima, bilo pre izvedene setve – sadnje ili u samoj vegetaciji . Prema izvedenom vremenu đubrenja  razlikuju se sledeća đubrenja:

      • Đubrenje u osnovnoj pripremi zemljišta,
      • Đubrenje u predsetvenoj pripremi zemljišta,
      • Startno đubrenje (u setvi),
      • Đubrenje prihranjivanjem (dopunsko u vegetaciji).

      Sve nabrojane načine đubrenja karakteriše dubina njihove aplikacije u rizofernom sloju zemljišta.

      Pri đubrenju u osnovnoj obradu, u slučaju zaoravanja većih količina žetvenih ostataka i nerazloženih organskih đubriva se preporučuje pored PK dodavanje izvesne količine azotnih đubriva (30-50kg N/ha), zbog smanjenja odnosa C/N u zemljištu, odnosno intenziviranje mineralizacije organske materije.

      Ovaj način đubrenja se sprovodi u kasnim letnjim, jesenjim i zimskim mesecima a kod erodibilnih zemljišta rano u proleće.

      Predsetveno đubrivo podrazumeva unošenje celokupne količine ili dela đubriva, pre predsetvene pripreme zemljišta.

      Đubrenje u neposrednoj blizini posejanog semena (hraniva čiji sadržaj mali i slabo su pokretljiva u ranim fazama vegetacije) se naziva startno đubrenje. Startnim đubrenjem  se najviše unosi 1/4 do 1/3 potreba.

      Dopunsko đubrenje je đubrenje u vegetaciji, njime se najčešće unose mobilni oblici hraniva. Dopunsko (ili prihranjivanje) đubrenje zavisi od klime, uslova zemljišta, vrši se u jednom, dva ili više navrata. Najčešće se obavlja površinskom primenom čvrstih i tečnih đubriva ili njihovom inkoporacijom u zemljište korišćenjem aplikatora.

      Pored čvrstih đubriva za ovo prihranjivanje se koriste i tečna mineralna đubriva, folijarno koje se može kombinovati sa primenom pesticida (vodeći računa o kompatibilnosti).

      Savremeni vid dopunske a u nekim slučajevima potpune ishrane biljaka, primenom đubriva u vegetaciji izvodi se istovremeno sa navodnjavanjem i naziva se fertirigacija.

      Meliorativno đubrenje se najčešće izvodi kod manje plodnih zemljištau cilju povećavanja produktivnosti zemljišta. Meliorativno đubrenje se izvodi kako organskim tako i mineralnim đubrivima. Organskim đubrivima se prevashodno radi u cilju povećavanja organske materije (humusa) i delimično obogaćivanje zemljišta biljnim hranivima koje se naziva humizacija. Ukoliko je smanjena ph vrednost zemljišta pa se mora upotrebljavati  Ca ili Ca – Mg đubriva, ta mera se naziva kalcizacija.

      Povećanje sadržaja lako pristupnog fosfora (od vrlo niskog do optimalnog nivoa u zemljištu) vrši se odgovarajućim fosfornim đubrivima (mleveni sirovi fosfat, koncentrovani superfosfat itd) nosi naziv fosfatizacija.

      Povećanje pristupnog kalijuma radi prevođenja zemljišta iz kategorije siromašnog u optimalni nivo obavlja se najčešće koncentrovanim KCL-om i naziva se kalinizacija.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.