Podrivanje poljoprivredenog zemljišta

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 8 meseci ranije by Vujinović Snježana.
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #571580
    Vujinović Snježana
    Učesnik

      Osnovna obrada zemlјišta, u našim agroekološkim uslovima uglavnom se izvodi na dubini od oko 25-30 cm. Gajenje useva u monokulturi duži niz godina, posebno na zemlјištima koja su lošijih hemijskih i fizičkih osobina, koja su zbijena, slabije propusna za vodu kao i primena teške mehanizacije u uslovim nepovolјne vlažnosti, postepeno takva zemlјišta dovode u još lošija stanja koja su nepovoljna za obradu. Jedan od osnovnih cilјeva obrade zemlјišta je stvaranje rastresitog,  što je moguće dublјeg sloja zemlјišta u zoni korenovog sistema bilјaka. Dubokim oranjem omogućuju se bilјkama da pravilno i nesmetano razvijaju svoj korenov sistem u svim pravcima. Dugogodišnjom obradom zemlјišta na istoj dubini postepeno dolazi do sabijanja zemlјišta i stvaranja zbijenog, nepropusnog sloja tzv. “plužnog đona“ što dovodi do zabarivanja zemlјišta. Sabijena zemlјišta ograničavaju kretanje vode, vazduha i korena bilјaka u zemlјištu što doprinosi smanjenju prinosa. Podrivanje ima zadatak da smanji zbijenost, odnosno da “razbije” zbijeni sloj na dubini većoj od one na kojoj se uobičajeno obavlјa osnovna obrada i na taj način pobolјša vodno-vazdušni režim zemlјišta. Takođe, podrivanje omogućuje lakši rast i razvoj korena u svim pravcima i doprinosi smanjenju erozije zemlјišta.

      Podrivanje zemlјišta je najzastuplјenija meliorativna mera kojom se zemlјište intenzivno seče, rastresa, sitni, drobi ali se ne prevrće, a pri tome se na površinu ne iznosi manje plodan sloj zemlјišta. Ovakav način obrade zemlјišta menja pre svega fizička, hemijska i biološka svojstva zemlјišta. Izvodi se tokom leta i jeseni nakon skidanja useva sa parcela. Vreme podrivanja je uslovljeno sa sadržajem vode u zemlјištu. Ukoliko se izvodi na jako vlažnom zemlјištu, tada se zemlјište lepi za radna tela podrivača i izostaje rastresanje i droblјenje, odnosno manji je radni učinak.  Podrivači imaju prednost pri obradi zemlјišta sa manjim sadržajem vlage.

      Prilikom podrivanja koriste se oruđa za osnovnu obradu zemlјišta, odnosno podrivači. Kvalitet rada podrivača zavisi od konstrukcije podrivača, stanja zemlјišta kao i brzine rada. Dobri efekti se postižu na suvom zemlјištu leti nakon skidanja strnih žita. Podrivači se koriste za obradu zemlјišta na dubinu od 40-80 cm, a prema konstrukciji mogu biti pasivni ili kruti i aktivni ili vibracioni. U prednosti su vibracioni jer bolјe rastresaju zemlјište. Zahvat podrivača zavisi  od broja radnih tela i njihovog međusobnog razmaka, koji opet zavise od dubine podrivanja. U odnosu na dubinu, razmak između radnih tela jednak je ili veći od dubine najmanje za 1,5 puta. Brzina kretanja agregata za podrivanje ima veliki uticaj na kvalitet rada i učinak kao i na utrošak energije za podrivanje. Pored dubine podrivanja i radne brzine agregata, vučni otpor podrivača zavisi i od tipa zemlјišta kao i njegovog trenutnog stanja vlažnosti.

      Dubina podrivanja zavisi od svojstava i zbijenosti zemlјišta, ali u svakom slučaju, plitko podrivanje ima slab efekat. Zajedno sa podrivanjem, mogu se unositi i mineralna đubriva što je velika prednost prilikom obrade zemlјišta u višegodišnjim zasadima.

      Snježana Vujinović, dipl.inž.

       

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.