Pepelnica strnih žita – (Erysiphe graminis)

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #579550
    Gošić Slobodan
    Učesnik

      Najčešća bolest žitarica i geografski najraširenija je pepelnica. Svaka vrsta žitarica je napadnuta od specifičnog patotipa ove gljive.

      Štete dolaze od činjenice da pepelnica ometa normalnu funkciju lista i stabljike. Prosečni gubici prinosa pšenice iznose 5-10% dok su kod ječma duplo veći.

      Kod napada pepelnice dolazi do manjeg usvajanja skroba u zrno, pa time i smanjenja kvaliteta zrna.

      Pepelnicu nije neophodno suzbijati preventivno ali ne sme se dozvoliti da zahvati veću površinu biljke.

      Gubici prinosa nastaju kada pepelnica u vreme formiranja zrna zahvati gornju trećinu biljke naročito list zastavičar i klas.

      Simptomi razvoja pepelnice u početku se teško uočavaju. Primarna zaraza zahvata osnovu donjih rukavaca, odnosno stabla, na mestima gde je usev najgušći.

      Kasnije zahvata list i bolest se postepeno širi ka gornjim delovima biljke. Na zaraženim delovima razvija se bela pahuljasta navlaka, prvo u vidu gomilica koje posle prekrivaju celu površinu lista i dobijaju sivo-smeđu boju.

      Razvoj bolesti zavisi od temperaturnih uslova i vlažnosti vazduha tokom marta i aprila. Toplo i suvo vreme u ovom periodu dovode do intenziviranja rasta.

      Hemijsko suzbijanje pepelnice treba primenjivati samo u slučaju kada se proceni da će se zaraza proširiti i na gornju trećinu biljaka naročito list zastavičar i klas.

      Hemijske mere zaštite se sprovode u okviru zaštite protiv prouzrokovača sive pegavosti lista pšenice.
      <table>
      <tbody>
      <tr>
      <td width=”207″><u>Elatus plus</u></td>
      <td width=”185″><u>Erysiphe graminis, Puccinia spp., Septoria tritici,</u></td>
      <td width=”205″><u>benzovindiflupir 100 g/l </u></td>
      <td width=”205″><u>0,75 l/ha</u></td>
      </tr>
      <tr>
      <td width=”207″><u>Caramba</u></td>
      <td width=”185″><u>Erysiphe graminis, Puccinia spp., Septoria spp, Fuzarioze klasa.,</u></td>
      <td width=”205″><u>metkonazol 60 g/l </u></td>
      <td width=”205″><u>1,2-1,5 l/ha</u></td>
      </tr>
      <tr>
      <td width=”207″><u>Akord</u></td>
      <td width=”185″><u>Erysiphe graminis, Puccinia spp., Septoria spp.,</u></td>
      <td width=”205″><u>tebukonazol 250 g/l</u></td>
      <td width=”205″><u>0,5-1 l/ha</u></td>
      </tr>
      <tr>
      <td width=”207″><u>Olimp</u></td>
      <td width=”185″><u>Erysiphe spp., Puccinia spp., Septoria spp.,</u></td>
      <td width=”205″><u>protiokonazol 250 g/l</u></td>
      <td width=”205″><u>0,4-0,6 l/ha</u></td>
      </tr>
      <tr>
      <td width=”207″><u>Amistar Extra</u></td>
      <td width=”185″><u>Erysiphe graminis Puccinia spp., Septoria tritici,</u>

      <u>S. nodorum,</u></td>
      <td width=”205″><u>azoksistrobin 200 g/l + ciprokonazol 80 g/l</u></td>
      <td width=”205″><u>0,5-0,75 l/ha</u></td>
      </tr>
      </tbody>
      </table>
       

      Slobodan Gošić PSSS Šabac

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.