NORMA SETVE I NJENO IZRAČUNAVANJE ZA SETVU OZIME PŠENICE

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #513517
    Gavrilović Vladica
    Učesnik

      Znate li koliko Vam je semena potrebno za setvu pšenice?
      Mnogo poljoprivrednika iz godine u godinu seje uvek iste količine semena po jedinici površine (setvena norma) ne uzimajući u obzir fizička svojstva semena, sortiment, rok setve, klimatske uslove, predsetvenu pripremu.
      Na primer:
      Utvrđeno je da se obično seju veće količine semena ozime pšenice nego što je zaista potrebno. Još više pogoršava takvu setvu i to da se za setvu umesto sejalica koriste rasturači mineralnog đubriva ili setva nedeklarisanog semena tj. ‘’setva iz ambara’’.
      Rezultat toga je neopravdano povećanje troškova setve.
      Šta je to optimalna količina semena?
      Optimalna količina semena predstavlja stvarno potrebnu količinu semena po jedinici površine. To je najmanja količina semena koja osigurava siguran prinos svojstven sorti ili vrsti, a najviše zavisi od:
      -fizičkih svojstava semena
      -klimatskih uslova,
      -same sorte
      -predsetvene pripreme
      -roka setve
      Zavisno od svih ovih faktora, optimalna količina semena za setvu nikad nije ista.
      Kako izračunati setvenu normu?

      klijavost x čistoća
      ————————- = Upotrebna vradnost semena ( UVS)
      100

      broj semenki/m2 x masa 1000 zrna
      ——————————————–= Teoretska količina semena (TKS)
      100

      TKS
      ——- x 100 = Stvarno potrebna količina semena
      UVS

      Primer izračunavanja:
      Sorta Pobeda
      • setvena norma = 600 semenki/m2
      • fizička svojstva semena
      -klijavost = 93 %
      -čistoća = 99 %
      -masa 1000 zrna = 40 g

      upotrebna vrednost semena =93 x 99/100= 92,07 %
      teoretska količina semena= 600×40/100 = 240 kg/ha

      stvarno potrebna količina semena=240/92,07 x 100=260,67 kg/ha
      (podaci o fizičkim svojstvima semena nalaze se na deklaracijama svake pšenice)
      Stvarna setvena norma može se povećati i do 20 %, a to prvenstveno zavisi od sledećih činilaca:
      • od roka setve (optimalni rok 15.-25.oktobar, svaka setva nakon tog roka povećava setvenu normu)
      • o predsetvenoj pripremi njive (lošija priprema povećava setvenu normu)
      • o klimatskim uslovima (područje surovije klime traži veću setvenu normu)
      PRIMER:
      – setva 15.-25. oktobar, povećanje setvene norme 0 %,svaki dan zakašnjenja od otimalnog roka povećava normu setve za 0,5 % ( 30 dana= 5%)
      – slabija predsetvena priprema, povećanje setvene norme za 5 %
      – područje surovije zime ,povećanje setvene norme 10 %
      Ukupno povećanje setvene norme 20 %
      Izračunata setvena norma sorte Pobeda 260,67 + 20 % = 313 kg/ha
      Tradicionalne setvene norme iznose od 300-400 kg/ha
      Iz ovog primera vidljivo je da tradicionalna setvena norma može biti do 30 % veća od stvarno potrebne setvene norme.
      Za isti prinos troškovi se nepotrebno povećavaju.

      Razlike u setvi sejalicom (optimalna i povećana setvena norma) i rasturačem mineralnih đubriva

      Dipl.ing.polj. Vladica Gavrilović

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.