Knjigovodstvo na poljoprivrednom gazdinstvu

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #515210
    Kolčić Dragan
    Učesnik

      Knjigovodstvo na poljoprivrednom gazdinstvu
      Vođenje knjigovodstva na poljoprivrednim gazdinstvima od izuzetne je važnosti i značaja. Retko mali broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava vodi evidenciju o troškovima koje ostvare u raznim proizvodnjama kojima se bave, kao i prihode koji ostvare, koji bi tačno mogli da daju sliku bilansa stanja i uspeha na gazdinstvu.
      Proizvodne kalkulacije daju pravu sliku prihoda i ukupnog prihoda na gazdinstvu kao i ukupnih varijabilnih troškova na poljoprivrednim gazdinstvima, gde se preko izračunavanje njihove razlike vidi ostvarena bruto marža odnosno pozitivno ostvarena dobit.
      Linije proizvodnje: stočarstvo, vođarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo su specifične i trebalo bi da se za svaku liniju proizvodnje posebno vode prihodi i rashodi, kako bi se dobila prava slika ostvarenja dobiti na poljoprivrednom gazdinstvu. Međutim na gazdinstvima ima i drugih troškova i prihoda koji se i ne razgraničavaju, pa dolazi i do situacija da se i takvi troškovi i ne vode, kao i drugi ostvareni prihodi. Rad poljoprivrednih proizvođača se skoro nikada ne računa kao i njegova procena i udeo u troškovima.
      Smatra se da rad na individualnom gazdinstvu netreba procenjivati jer ga ni sami poljoprivredni proizvođači ne procenjuju. Oni stvarno ne vrše procenu svog rada, ali itekako vode računa koliko će zaraditi na svom gazdinstvu, kada donosi odluku o tome koliko će svoj rad uložiti na sopstvenom gazdinstvu, a te količine zavise od vrste proizvodnje koju će ona imati, kao i koje će količine rada plasirati van svog gazdinstva.
      Ukoliko se sastavlja kalkulacija na gazdinstvu, treba ceniti i uneti i troškove rada isto kao što se vode i unose na velikim poljoprivrednm gazdinstvima. Manja poljoprivredna gazdinstva drugačije procenjuju svoj rad. To se vidi iz situacije da se na manjim poljoprivrednim gazdinstvima proizvode i one kulture koje su manje rentabilnije. Obim rada, koji manji poljoprivredni proizvođači ulažu u svoje gazdinstvo kao i sopstvena procena rada zavise od raznih činilaca. Neki od činilaca imaju objektivni karakter (ne zavise od volje poljoprivrednih proizvođača i sitnih gazdinstava), dok neki činioci su čisto subjektivni i često su povezani sa porodicom. Poznavanjem ovih činilaca omogućava da se bolje razume organizacija sitnih poljoprivrednih gazdinstava.
      Postojanje mogućnosti zaposlenja van gazdinstva kao i visina naknade na tržištu jedan je od objektivnih činilaca. Ukoliko članovi porodičnog gazdinstva mogu da biraju da li će više da rade na sopstvenom gazdinstvu ili van njega onda će oni rad na sopstvenom gazdinstvu proceniti po osnovu mogućnosti i visine zarade van svog gazdinstva. Ipak radiće i na sopstvenom gazdinstvu, možda po nekoj nižoj ceni rada. Ukoliko ne postoji mogućnost zapošljavanja van gazdinstva, onda su poljoprivredni proizvođači pomoću odgovarajuće strukture proizvodnje ostvaruju prihode.
      Radom na sopstvenom gazdinstvu ostvaruje se dohodak na gazdinstvu koji je potreban. Kada se govori o ostvarenom dohotku na poljoprivrednom gazdinstvu, radi podmirivanja vlastitih potreba i potreba porodice, kao i količine rada koja se ulaže u proizvodnju, nisu čvrste kategorije. Zavise od broja članova porodice, životnog standarda na koji je navikla porodica. Usko vezan sa potrebama je i dohodak, količina rada, koja zvisi od vrste i obima poljoprivredne proizvodnje (ako gazdinstvo nema dovoljno zemlje i nepostoji mogućnost zapošljavanja van gazdinstva ulagaće se veće količine rada i gajiti nitenzivne kulture i obrnuto). Pojačanim ulaganjem rada raste i osećaj težine rada, zamor i on se javlja kao ograničavajući faktor. Mala količina rada može da bude veliko zadovoljstvo, dok sa povećavanjem obima rada, sam rad postepeno postaje sve teži i teži i osećaj težine rada raste brže nego količina utrođenog rada. Sa povećavanjem ulaganja rada raste i dohodak, ali po privilu sporije od količine uloženog rada.Sa porastom dohotka dolazi i do smanjenja onih podmirenih potreba i momenat kada se osećaj težine rada izjednači sa intenzitetom nepodmirenih potreba je tačka ravnoteže što je i najbolji momenat za porodicu. Poseban značaj imaju i odnos između broja članova poljoprivrednog gazdinstva koji su sposobni za rad i broja potrošača na gazdinstvu.
      Izračunavanje pokrića varijabilnih troškova za različite vrste proizvodnje može poslužiti kao podloga za ekonomsku analizu i planiranje poslovanja gazdinstva, radi dobijanja kvalitetnih proizvoda uz što je moguće niže troškove.Izrada kalkulacija na poljoprivrednim gazdinstvima, poljoprivrednim proizvođačima može i treba da posluži kao osnova za proveru sopstvene tehnologije i ostvarenih rezultata na bazi ekonomskih i tehnoloških pokazatelja proizvodnje.

      Dragan Kolčić dipl.inž. agroekonomije

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.