Bor u zemljištu

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #516641
    Vujinović Snježana
    Učesnik

      Potrebe biljka za ovim mikroelementom su relativno male ali je on jedan od biogenih elemenata koji je veoma značajan za biljke jer utiče na visinu prinosa, zahvaljujući tome što pospešuje oplodnju.
      Najveća količina bora u zemljištu nalazi se u nepristupačnom obliku, gde je prisutan u stenama i mineralima, zatim, adsorbovan na površini glinenih minerala i organskoj materiji, odakle jedan deo prelazi u zemljišni rastvor, a jedan deo se veže za čestice zemljišta.
      Pored matičnog supstrata, na bor deluju brojni zemljišni uslovi kao i uslovi spoljašnje sredine koji kontrolišu njegovo usvajanje od strane biljka: pH vrednost, tekstura zemljišta, zemljišna vlaga, temperatura, kao i preduzete agrotehničke mere (npr. kalcifikacija i sl.). Njihovim poznavanjem, smanjuju se rizici koji bi doveli do njegovog nedostatka ili pojave toksičnosti u ishrani biljka.
      Reakcija zemljišta je jedan od najvažnijih faktora koji uslovljava pristupačnost bora u zemljištu. Sa porastom pH vrednosti zemljišta, smanjuje se i njegova pristupačnost, a samim tim i količina koja se usvoji od strane biljaka.
      Dobro drenirana zemljišta, grubog teksturnog karaktera su obično sa niskim sadržajem bora, pošto se prirodni sadržaj bora u zemljištima uglavno vezuje za sadržaj gline u zemljištu. Stoga su i simptomi nedostatka bora na peskovitim zemljištima češći. Pristupačnost bora u zemljištu opada sa smanjem vlage u zemljištu. Usvajanjem preostale vode u zemljište, unosi se i manja količina bora za biljke, pa se simptomi njegovog nedostatka javljaju kod biljaka kod kojih je evidentan vodni deficit. Pored toga, niži sadržaj vlage smanjuje intenzitet mineralizacije, pa se na taj način smanjuje i količina oslobođenog bora, a njegovo kretanje u zemljištu je u uslovima suše ograničeno. Usvajanje bora se povećava sa povećanjem temperature zemljišta.

      Nedostaci bora se najčešće javljaju pri sledećim zemljišnim uslovima:

      • Kod zemljišta koja prirodno imaju nizak sadržaj bora
      • Kod kiselih zemljišta,
      • Na lakim teksturnim zemljištima (peskovita zemljišta ili šljunkovita zemljišta)
      • Na alkalnim zemljištima, a posebno na karbonatnim
      • Na zemljištima koja se navodnjavaju vodom koja je siromašna borom
      • Na zemljištima koja imaju nizak sadržaj organske materije

      Toksičnost bora se vrlo retko javlja na zemljištima koja se koriste za biljnu proizvodnju, izuzev slučajeva kada se pretera sa primenom bornih đubriva.

      Snježana Vujinović, dipl.inž.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.