Zaštita zasada jabuka od prouzrokovača gljivičnih oboljenja

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 1 nedelja ranije by Karapandžić Bojana.
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #606031
    Karapandžić Bojana
    Učesnik

      Na području Jablaničkog okruga zasadi jabuka se nalaze u fazi od precvetavanja, do faze plodnik raste. Pepelnica jabuke čiji je prouzrokovač fitopatogena gljiva Podosphaera leucotricha, uz čađavu pegavost lišća i krastavost plodova jabuke (Venturia inaequalis), spada u ekonomski najznačajnije bolesti jabuke, posebno kada je u pitanju osetljiv sortiment.
      Prouzrokovač pepelnice jabuke prezimi micelijom u zaraženim pupoljcima. U proleće sa kretanjem vegetacije i razvojem zaraženih pupoljaka razvija se i micelija. Iz zaraženih pupoljaka razvijaju se sistemično zaraženi „beli mladari“, koji su prekriveni brašnastom beličastom prevlakom. Sporulacijom gljive formiraju se konidije koje se rasejavaju vetrom. Spore dospevaju na mlado lišće i ostvaruju sekundarne infekcije. U pojedinim zasadima jabuka registruje se prisustvo „belih mladara“.
      Fitopatogena gljiva Venturia inaequalis prezimi u opalom lišću zaraženom u prethodnoj vegetaciji, u vidu plodonosnih tela pseudotecija. U proleće se u pseudotecijama formiraju askusi, u kojima se obrazuju askospore. Sa kretanjem vegetacije i pucanjem pupoljaka, kada su prvi zeleni listići vidljivi, u uslovima padavina i uz prisustvo infektivnog potencijala (zrele askospore u askusima), može doći do oslobađanja akospora. One nošene vetrom i kišnim kapima dospevaju na mlado lisno tkivo, klijaju i prodiru u biljno tkivo, te ostvaruju infekciju. Sve dok u prezimelom lišću u askusima ima zrelih askospora, postoji mogućnost ostvarivanja primarnih infekcija. Period sazrevanja i oslobađanja askospora je dosta razvučen.
      Trenutni vremenski uslovi u kojima se odvija proizvodnja, nestabilno vreme sa padavinama, uslovi povišenih temperatura, uz prisustvo infektivnog potencijala, mogu dovesti do infekcije prouzrokovačem čađave pegavosti lišća i krastavosti plodova jabuke. Za ostvarivanje infekcije dovoljne su i kratkotrajne padavine. Pri trenutnim temperaturama  infekcija se može ostvariti i pri vlažanju lista u trajanju od 9-10 sati.
      U cilju zaštite zasada jabuka od ovih patogena, pre narednih padavina, treba sprovesti tretman kombinacijom kontaktnih i sistemičnih fungicida:
      Galileo ili Fiesta (a.m. ditianon) 0,75-1 kg/ha ili Delan 70 WG, Dithine ili Shanon (a.m. ditianon) 0,07% ili Alcoban (a.m. ditianon) 0,5-0,75 kg/ha
      +
      Agroscore 50 EC, Sekvenca, Score 250 EC, Scooter 250 EC (a.m. difenokonazol) 0,013-0,02%  ili Different 250 EC (a.m. difenokonazol) 0,02-0,03% .
      Sistemični preparat na bazi a.m. difenokonazola ujedno deluje i na prouzrokovača pepelnice jabuke.

      Bojana Karapandžić, dipl.inž.polj.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.