Prekomerna upotreba NPK đubriva u Srbiji

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #622646
    Lazar Vasić
    Učesnik

      Poljoprivreda u Srbiji predstavlja jednu od najvažnijih grana privrede, s obzirom na bogate prirodne resurse i dugu tradiciju u obrađivanju zemljišta. Kako bi se postigli veći prinosi, mnogi proizvođači se oslanjaju na upotrebu mineralnih đubriva, među kojima su najzastupljenija tzv. NPK đubriva – koja sadrže tri osnovna hranljiva elementa: azot (N), fosfor (P) i kalijum (K). Međutim, prekomerna i neracionalna upotreba ovih đubriva dovodi do brojnih negativnih posledica po zemljište, vodu, biljke, biodiverzitet, pa čak i zdravlje ljudi.

      Šta su NPK đubriva i zašto se koriste?

      NPK đubriva su formulacije koje sadrže osnovne elemente potrebne za rast biljaka:

      • Azot (N) podstiče vegetativni rast,
      • Fosfor (P) utiče na razvoj korena i cvetanje,
      • Kalijum (K) jača otpornost biljaka i poboljšava kvalitet plodova.

      U intenzivnoj poljoprivredi, posebno na velikim površinama, ova đubriva se često koriste u velikim količinama, bez prethodne analize zemljišta, što dovodi do njihove prekomerne upotrebe.

      Negativni efekti prekomerne upotrebe

      1. Degradacija zemljišta

      Preterana upotreba NPK đubriva narušava hemijski balans zemljišta. Dovodi do zakiseljavanja, smanjenja sadržaja humusa, zbijanja zemljišta i smanjenja mikrobiološke aktivnosti. Posledično, zemljište postaje manje plodno i sve zavisnije od veštačkih sredstava.

      1. Zagađenje voda

      Jedan od najozbiljnijih problema jeste ispiranje viška azota (u formi nitrata) i fosfora u podzemne i površinske vode. Ovaj proces dovodi do eutrofikacije – prekomernog rasta algi u rekama i jezerima, što smanjuje količinu kiseonika u vodi i ugrožava biljni i životinjski svet.

      1. Akumulacija teških metala

      Studije su pokazale da neka uvozna NPK đubriva sadrže tragove teških metala kao što su olovo, kadmijum i bakar. Dugotrajna upotreba takvih đubriva može dovesti do akumulacije ovih metala u zemljištu i biljkama, a preko hrane i do organizma čoveka.

       

      1. Uticaj na biodiverzitet

      Prekomerno đubrenje menja sastav biljnih zajednica. Na pašnjacima i travnatim staništima dolazi do dominacije vrsta koje bolje koriste azot, dok se osetljive i retke vrste povlače, čime se smanjuje biološka raznolikost.

      Situacija u Srbiji

      U Srbiji se u poslednjim decenijama beleži trend sve veće potrošnje mineralnih đubriva, često bez adekvatnog znanja i savetovanja sa stručnjacima. Na mnogim parcelama se đubriva primenjuju po “osećaju” ili po tradicionalnim navikama, bez analize stanja zemljišta, što dovodi do prekomerne upotrebe.

      Posebno zabrinjavajuće je što se upotreba NPK đubriva često ne kombinuje sa organskim materijama (stajnjak, kompost), čime se dodatno narušava struktura i zdravlje zemljišta.

      Rešenja i preporuke

      1. Analiza zemljišta – Pre svake sezone, poljoprivrednici bi trebalo da rade osnovnu agrohemijsku analizu tla, kako bi znali koje elemente treba dodavati, a koje ne.
      2. Racionalna primena đubriva – Primena đubriva treba da bude precizna i prilagođena vrsti kulture, fazi rasta i karakteristikama zemljišta.
      3. Upotreba organskih đubriva – Kombinovanjem mineralnih i organskih đubriva (tzv. integrisano đubrenje) čuva se plodnost tla i smanjuju se negativni efekti.
      4. Obrazovanje i savetodavne službe – Neophodno je osnažiti sistem savetodavnih službi koje mogu pomoći poljoprivrednicima da primenjuju održive i ekonomski isplative metode ishrane biljaka.
      5. Kontrola kvaliteta đubriva – Potrebna je stroža kontrola uvoza i distribucije đubriva na tržištu, kako bi se sprečila upotreba proizvoda sa štetnim sastojcima¹.

      Prekomerna upotreba NPK đubriva u Srbiji predstavlja ozbiljan problem koji ima višestruke posledice – od degradacije zemljišta i zagađenja voda, do negativnog uticaja na ljudsko zdravlje i biodiverzitet. Održiva poljoprivreda zahteva pažljivo i stručno planiranje ishrane biljaka, kao i ravnotežu između proizvodnje i očuvanja prirodnih resursa. Samo uz odgovoran pristup, moguće je dugoročno očuvati plodnost zemljišta i kvalitetnu proizvodnju hrane u Srbiji.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.