- This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 4 dana, 3 sati ranije by Urošević Dragana.
-
AutorČlanci
-
27.06.2025 u 14:05 #610560
Urošević Dragana
UčesnikPegavost lista je jedno od najčešćih gljivičnih oboljenja koje pogađa višnju i trešnju, a uzrokuje ga najčešće gljivica Blumeriella jaapii (ranije poznata kao Coccomyces hiemalis) Bolest se javlja širom sveta, a naročito u uslovima visoke vlažnosti i toplih temperatura tokom vegetacije. Simptomi pegavosti lista se obično pojavljuju krajem proleća ili početkom leta. Najpre se uočavaju: мale, okrugle pegice na lišću, prečnika 2–4 mm, koje su crvene do tamnoljubičaste boje. Кasnije, sredina pega nekrotizira i postaje siva ili svetlosmeđa, dok rubovi ostaju tamni. Zaraženi listovi često prerano otpadaju sa stabla (defolijacija), što slabi biljku i smanjuje prinos u tekućoj i narednoj godini. Na plodovima se ređe javljaju simptomi, ali mogu nastati tamne, ulegnute mrlje u slučaju jače infekcije. Gljivica prezimljava u opalim, zaraženim listovima. Na proleće, pri povoljnim uslovima (temperatura 15–25°C i visoka vlažnost), oslobađaju se spore koje vetar i kiša raznose na mlado lišće. Infekcija se može ponavljati tokom sezone, pogotovo ako je vreme vlažno.
Mere zaštite: 1. Preventivne mere: uklanjanje i uništavanje opalog lišća u jesen kako bi se smanjio infektivni potencijal. Pravilna rezidba radi poboljšanja cirkulacije vazduha kroz krošnju. Izbegavanje preguste sadnje i preteranog zalivanja iznad krošnje. 2.Hemijska zaštita: Prskanje fungicidima u proleće, kada su listovi potpuno razvijeni, posebno posle kišnog perioda. Fungicidi na bazi hlorotalonila, manebo, kaptafola, dodina ili strobilurina pokazali su dobru efikasnost. Primeniti 2–3 tretmana u razmaku od 10–14 dana, u zavisnosti od vremenskih uslova. 3.Otpornije sorte: Neke sorte višnje i trešnje su otpornije na pegavost lista, pa izbor sadnog materijala može igrati značajnu ulogu u dugoročnoj zaštiti.
Pegavost lista višnje i trešnje može imati ozbiljne posledice po zdravlje stabla i prinose. Redovna nega, pravovremeno uklanjanje zaraženih biljnih delova i pravilna primena zaštitnih sredstava ključ su u uspešnoj borbi protiv ove bolesti.
<p style=”text-align: right;”>Dragana Urošević, dipl.inž.zaštite bilja</p> -
AutorČlanci
- Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.