Lisni mineri su insekti čiji larvalni stadijum razvića živi u listovima biljaka. Larve tih insekata se hrane mezofilom lista, a pošteđuju tanke slojeve epidermisa lica i naličja lista. Oštećeni delovi lista se zovu mine. Ti delovi su providni i pri jačem osvetljenju u unutrašnjosti lista se mogu uočiti larve i ekskrementi koje ostavljaju. Ovakav način života i oštećivanja biljaka imaju insekti iz redova Coleoptera, Diptera, Lepidoptera. Oni napadaju brojne gajene biljke, uključujući voćarske, ratarske i povrtarske kulture, ukrasne biljke kao i spontanu floru. Sve su to sitni insekti, koji se slabo ili čak uopšte ne uočavaju. Kad se pojave štete tzv. mine, na lišću, kasno je za bilo kakve mere zaštite, a posledice mogu biti velike. U slučaju jačeg napada, moguća je i potpuna defolijacija drvenastih kultura ili potpuno sušenje zeljastih biljaka.
Borba protiv minera zahteva odlično poznavanje njihove biologije, morfologije, spektra njihovih domaćina koji im omogućavaju razmnožavanje.Kao osnovna agrotehnička mera zaštite preporučuje se poštovanje plodoreda. Potrebno je u proizvodnju uključiti vrste koje nisu iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Zatim, okolinu zaštićenog prostora, plastenika, staklenika, očistiti od biljaka iz iste porodice, koje pripadaju divljoj flori (Solanum nigrum, Datura stramonium). Pored pomoćnica, domaćini lisnom mineru paradajza može biti i duvan (Nicotiana tabacum). Potrebno je obezbediti adekvatnu mrežu protiv insekata, kao i dupla vrata na ulazu u zaštićeni prostor. Pre sadnje paradajza, kao i posle završene proizvodnje, potrebno je detaljno očistiti zemljište i prostor od svih delova biljnih ostataka. Preporučuje se i oranje zemljišta, jer se time larve i lutke unose dublje u zemljište, čime se ometa normalan razvojni ciklus. Obavezno obratiti pažnju na sadni materijal, jer paradajz može biti napadnut još kao rasad.
Pre sadnje, otprilike dve nedelje, i dalje tokom vegetacije, potrebno je pratiti eventualnu pojavu minera pomoću feromonskih klopki. Kada se uoče prva imaga na klopkama, štetočina se može hvatati sa klopkama za masovni lov. One mogu biti feromonske ili kombinacija svetla i feromona (ferolite klopka). Obe vrste klopki imaju posudu sa vodom iznad koje se nalazi mamac sa feromonom. Ferolite klopka, pored ovog ima i lampu, koja svetlošću privlači i ženke, pored mužjaka. Ove klopke su efikasnije od standardnih feromonskih, a postavlja se jedna na svakih 500 m2.
Petrović Mirjana
Petrović Mirjana