Helicoverpa armigera (Heliothis (Chloridea) obsoleta)

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 1 mesec ranije by Danica Živanović.
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #611344
    Danica Živanović
    Učesnik

      -duvanova, pamukova, kukuruzova sovica

      Značajna je polifagna vrsta i predstavlja jednu od najopasnijih štetočina  na našoj planeti (recimo u Indiji, štete na raznim biljkama, na godišnjem nivou dostižu milijardu dolara, a pojedinih godina u Kini na pamuku gubici su veći od milijarde dolara).

      Tokom godine sovica razvija 1-7 generacija, najviše u tropima. U Srbiji ima 3 generacije godišnje, a prezimljava u stadijumu lutke u zemljištu. Leptiri eklodiraju kada su srednje dnevne temperature vazduha 18-20<sup>0 </sup>C, tj. krajem maja i tokom juna. Leptiri se dopunski hrane a ženke polažu jaja na korovske i gajene biljke, na generativne i vegetativne organe.

      Druga generacija se javlja u julu a treća u avgustu i početkom septembra.

      Gusenice imaju 5-8 stupnjeva u razviću, u zavisnosti od ishrane. Najčešće imaju šest stupnjeva. Široki je polifag. Hrani se na velikom broju ratarskih i povrtarskih kultura, na lekovitim i ukrasnim biljkama,  na raznim vrstama voćaka, na korovima a napada i šumsko drveće.

      Na području Srbije najveće štete nastaju na kukuruzu, duvanu, suncokretu, soji, paprici, paradajzu, boraniji i dr.

      U početku se hrane na mestima gde su položena jaja, a kasnije prelaze na generativne organe biljaka.

      Prouzrokuje direktne i indirektne štete, a pogoduju mu blage zime, temperatura vazduha tokom vegetacije znatno iznad višegodišnjeg nivoa, veća relativna vlažnost vazduha, toplo i suvlje leto i početak jeseni, manja aktivnost prirodnih neprijatelja. Velike površine pod glavnim domaćinima (pamuk, duvan, kukuruz, paprika, paradajz, boranija i dr.) takodje idu u prilog razvoju ove štetočine. Faktori koji utiču na širenje populacije su i gajenje osteljivih sorti i hibrida, široka primena navodnjavanja raznih useva na oranicama, obilato đubrenje (naročito azotom), velika zakorovljenost polja, plića obrada zemljišta, manja primena pesticida.

      Suzbijanje pamukove sovice i umanjenje štete je moguće primenom integralnog koncepta, koristeći pri tome sve raspoložive mogućnosti: gajenje tolerantih hibrida i sorti, agrotehničke, biološke, hemijske i druge mere. Uništavanje korovskih biljaka u cvetu i uopšte higijena polja doprinosi smanjenoj dopunskoj ishrani imaga, što dovodi do smanjenja nosivosti ženki. Dublja obrada zemljišta u jesen može dovesti do visoke redukcije prezimljujućih lutaka (i do 84 %).

      Parazitoidna osica Trichogramma evanescens, može uništiti i do 70% jaja pamukove sovice.

      Hemijsko suzbijanje može biti potrebno na semenskim usevima kukuruza, na šećercu, na duvanu, kao i na povrtarskim biljkama (paprika, paradajz, boranija i dr.).

      Hemijsko suzbijanje je otežano zbog skrivenog života larvi u plodovima. Od pojave leptira (feromoni za praćenje), posle 3-4 dana  (dva puta nedeljno) se pregledaju biljke i kad se ustanove prva položena jaja, pa se u naredna 2-3 pregleda povećava njihov broj, treba tretirati i po potrebi ponoviti za 5-10 dana.

      Mogu se koristiti insekticidi na bazi deltametrina i cipermetrina. Biološki preparati na bazi B.thuringiensis var. kurstaki.

       

       

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.