[Popadić MilicaUčesnik]

Alternativne vrste organskih đubriva
Najvažniji cilj organskog đubrenja je povećanje plodnosti zemljišta. Unošenjem organske materije u zemljište mogu se popraviti njegove fizičke, hemijske i biološke osobine. Uneta organska materija se razgradnjom delimično mineralizuje, a iz produkata razgradnje se sintetizuju humusne materije. Humus je izuzetno značajan u zemljištu i naziva se regulatorom plodnosti, što utiče na bolje primanje i zadržavanje vode, ima uticaj na strukturu, vodni, vazdušni i toplotni režim zemljišta. Primenom organskih đubriva teška glinovita zemljišta postaju rastresitija, a laka peskovita vezanija i zaštićena od erozije.
Pored stajnjaka kao organska đubriva se mogu koristiti:
a) Kompost – predstavlja organsko đubrivo koje je pored stajnjaka najčešće osnovno đubrivo u organskoj proizvodnji. Kompost se može dobiti iz različitih organskih materijala, koji su najvećim delom ostaci ili otpaci od različitih prerađevina. Na gazdinstvima organske materije koje se mogu kompostirati su standardni biljni ostaci, kompost od stajnjaka, kompost od slame i kukuruzovina, kompost od ostatka prerade voća i grožđa.
b) Glistenjak – Kišne gliste su indikator dobre plodnosti zemljišta jer samo u plodnom i nezagađenom zemljištu ima glista. To je i osnov da se specifične gliste (kalifornijske) koriste za proizvodnju organskog đubriva – glistenjaka. Hraneći se stajskim đubrivom gliste ga u svom organizmu razlažu, delimično se hrane njegovim sastojcima, dok najveći deo izbacuju u obliku humusa. Tako se dobija kvalitetno organsko đubrivo bez ikakvih hemijskih dodataka, koje ima visok sadržaj organske materije kai i mikro i makro elemenata. Glistenjak pozitivno utiče na rast i razvoj biljaka i osobine zemljišta na parcelama gde se primenjuje.
c) Treset – predstavlja organsko đubrivo koje nastaje kao posledica stalnih viškova vode iz padavina ili iz podzemnih voda u zemljište, čime dolazi do manjka kiseonika u njemu, što dovodi do nepotpune razgradnje biljnih ostataka i mahovina. Postoji preko 50 vrsta treseta različitog sastava, pH vrednosti i stepena razloženosti. Prema osnovnoj podeli, razlikuju se dva tipa treseta: beli (visinski) i crni (nizijski).
d) Zelenišno đubrivo – predstavlja zelenu biljnu masu koja se zaorava. Kod ovakvog načina đubrenja koriste se biljke koje brzo rastu I imaju kratku vegetaciju. Zelenišnim đubrenjem, odnosno sideracijom, zemljište se obogaćuje svežom organskom materijom, što utiče na bolju biološku aktivnost zemljišta. Pored toga, zelena masa u težim zemljištima rastresa i prožima masu zemlje, uzima iz zemljišta teže pristupačna hraniva a ako se radi o leguminoznim sideratima oni obogaćuju zemljište azotom. Zelenišno đubrenje je dobar način organskog đubrenja na vrlo udaljenim i teže pristupačnim parcelama, gde je skupo ili se ne isplati dovoziti stajnjak. Biljke za zelenišno đubrenje se mogu gajiti kao prethodne kulture, međukulture ili naknadne kulture, a obavezno se gaje kao mešane, odnosno pokrovne ili usejavanjem između redova gajenih biljaka. U zavisnosti od uslova, biljke se posle 4-10 nedelja, a najkasnije pred setvu pokose i zaoru ili ostave kao malč na površini zemljišta. Izbor useva za zelenišno đubrivo je dosta velik. Oni pripadaju raznim botaničkim grupama i familijama, a neke od njih su: grahorica, crvena detelina, lupine, lucerka, heljda, facelija, kupusnjače, stočni grašak, ječam.
e) Tečna organska đubriva – osoka predstavlja organsko đubrivo koje nastaje od tečnog dela stočnih ekskremenata koje ne upija prostirka i oni se sakupljaju i čuvaju u jami-osočari. Za razliku od stajnjaka u osoki su skoro svi elementi u lakopristupačnom obliku za biljke, kao kod vodorastvorljivih mineralnih đubriva zbog čega je ona pogodna za prihranjivanje.
Da bi se prevazišli problemi sa nestašicom stajnjaka u prodaji su se pojavila komercijalna pakovanja stajskog đubriva. Njihov značaj je veliki jer peletirano stajsko đubrivo u svom sastavu nema, niti sme da ima, štetne primese poput semena korova, uzročnika bolesti i štetočina. S obzirom da se đubrivo nalazi u vidu peleta odnosno malih granula olakšano je njegovo rasipanje po parcelama. Postoje različite varijante ovog đubriva kao što su goveđe đubrivo u kombinaciji sa konjskim, čisto kokošije đubrivo i kombinacije goveđeg, konjskog i mineralnog đubriva.
Milica Popadić, savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo
PSSS ,,Poljosavet” doo Loznica

[Autor]

Članci