Lešnikov surlaš (Curculio nucum)
Lešnikov surlaš je najznačajnija štetočina leske. Odrasli insekti se mogu naći od proleća do kraja avgusta. Štetu prave odrasli insekti tako što se hrane lišćem i pupoljcima. Ženke svojom rilicom buše mlade, nedozrele plodove i polažu jaja. Larve se hrane jezgrom ploda i u plodu se nastavlja njihov razvoj zbog čega se i smatraju najznačajnijom štetočinom. Mogu uništiti i do 80% roda.
Zasadi u blizini šume su posebno izloženi napadu surlaša.
Lešnikov surlaš ima jednu generaciju godišnje ili jednu u dve do tri godine. Odrasli insekti izlaze iz zemlje u proleće, početkom maja, a pare se krajem maja i mogu da polože 30-40 jaja. Jaja su belo-žućkaste boje. U jednom plodu polože jedno jaje, zato i dolazi do velike štete. Larve se pile za nedelju dana i nastavljaju razvoj unutar ploda do kraja jula-početka avgusta, kad napustaju plod i na mestu njihovog izlaska ostaje okrugao otvor na ljusci po čemu se i prepoznaje. Larve se zavlače u zemljište na 10-15 cm dubine, gde prezimljavaju do proleća.
Mere zaštite mogu biti mehaničke i hemijske. Od mehaničkih mera borbe primenjuje se obrada zemljišta oko stabala tokom aprila i sakupljanje opalih plodova sa zemlje, čime se smanjuje populacija štetočine. Teško je izvodljivo sakupljanje u velikim zasadima.
Za hemijsku meru borbe koriste se registrovani insekticidi, npr. Lambda-cihalotrin i obavezna je primena preparata po preporuci proizvođača kako bi zaštita bila uspešna.
Evica Radonjić, dipl. agronom
PSSS Kuršumlija