Meliorativno đubrenje odnosi se na pripremu zemljišta za podizanje višegodišnjih zasada. Ovo je važna mera jer se rešava pitanje ishrane biljaka za jedan duži vremenski period. Meliorativno đubrenje ima za cilj da se uradi popravka zemljišta gde se nivo hraniva pred sadnju dovodi u optimum. Uglavnom se procenjuje potreba za đubrenjem na osnovu agrohemijskih analiza. Meliorativno đubrenje može biti dvojako:
1) ukupna popravka agrohemijskog stanja
2) korekcija ishrane vezana za nedostatak određenog elementa
Pri svakom meliorativnom đubrenju planira se primena organskih đubriva i njihova primena je praktično ograničena, ali se količina organskih materija kreće 20-50 t/ha ( da bi se obnavljalo svake 3. do 5. godine).
Meliorativno đubrenje naročito se vrši unošenjem P i K pri čemu je primena P veoma važna zbog njegovog sporog kretanja u profilu. Zato se ova đubriva primenjuju u zaoravanje da bi se hraniva spustila bliže zoni korenovog sistema.
Pored meliorativnog obavezna je popravka fizičko hemijskih osobina zemljišta nekim merama obrade npr.rigolovanje ili posle osnovnog oranja. Usled rigolovanja sloj zemljišta se prevrće i do dubine od 1,2m.
Generalno pri podizanju zasada meliorativnim đubrenjem se ustvari sagledavaju potrebe određenih biljnih vrsta za određenim hranivima (gde ćemo voditi računa o njihovim biološkim osobinama).
Izbor sorti i podloga je vrlo važan činilac za uspešno podizanje zasada, s obzirom da različite podloge ispoljavaju različitu tolerantnost prema sadržaju određenih hraniva u zemljištu.
Svi ovi problemi vezani za ishranu pojedinih mikroelemenata na kiselim zemljištima mogu se prevazići pri meliorativnom đubrenju unošenjem većih količina organske materije koja je izvor hraniva.
U osnovi svih meliorativnih đubrenja leže agrohemijske analize, gde se prati sadržaj hranljivih elemenata u profilu (20-100cm). Da bi se stvorili uslovi za inicijalni razvoj višegodisnjih biljaka i da se stvore rezerve ovih elemenata za naredne vegetacije.
Zemljište sa manje od 10mg K i P/100gr zemljišta su siromašna pa se meliorativnim đubrenjem priprema zemljište preko procesa fosfatizacije, kalcifikacije, kalcizacije. Dok se N ne unosi jer bi se isprao.
Poznato je da ako se ne iskoristi cela količina K i P u godini primene onda se može iskoristiti u narednoj vegetaciji.
Kada se radi o N, tu treba biti oprezniji i uneti onu količinu koja se se može u godini unošenja iskoristiti, jer je poznato da je N podložan ispiranju i denitrifikaciji
Ana Prokić, savetodavac za voćarstvo
PSSS Užice