Zadrugarstvo kao šansa malim poljoprivrednim gazdinstvima

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #572706
    Stojiljković Jelena
    Učesnik

      Struktura naših proizvođača, u kojoj dominiraju sitna porodnična gazdinstva, je dosta nepovoljna za savremene tržišne uslove i jasno se uočava neophodnost udruživanja i organizovanog tržišnog nastupa na međunarodnom i domaćem tržištu.

      Zadruge su više od 150 godina bile osnovni oblik udruživanja sitnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji i činile su osnovu razvoja poljoprivrede. Imajući u vidu veliku usitnjenost poseda, i da veliki broj gazdinstava ima manje od pet hektara zemljišta i to da veći deo poljoprivredne proizvodnje na ovim gazdinstvima odlazi za sopstvenu potrošnju, udruživanje u zadruge pružaju šansu za povećanje konkurentnosti i ekonomsku isplativost. Poljoprivredni proizvođači usitnjenih poseda sa malim obradivim površinama, često su presitni subjekti da bi mogli ravnopravno i uspešno da učestvuju na tržištu i pariraju konkurenciji. Međutim, ako se proizvodi prodaju preko zadruga, tako mala gazdinstva postaju značajniji učesnici na tržištu. Mala poljoprivredna gazdinstva uz svakodnevni posao koji obavljaju, nemaju mogućnost da uspešno i povoljno nabavljaju repromaterijal i inpute, prerađuju ili prodaju svoje proizvode, i proprate ekonomsku isplativost. Zemljoradničke zadruge mogu biti opšte i specijalizovane. One mogu da proizvode ili otkupljuju, prerađuju ili da prodaju poljoprivredne proizvode, snabdevaju zadrugare ili kooperante repromaterijalima, ili pružaju i potrebne usluge.

      Zadruga se osniva na osnivačkoj skupštini, kada se između zadrugara zaključi ugovor o osnivanju, usvoje zadružna pravila i izabere rukovodstvo zadruge. Zadrugu mogu osnovati najmanje 5 lica, koja su poslovno sposobna, koja ne mogu da budu lica koja žive u zajedničkom domaćinstvu sa osnivačem. Zemljoradničke zadruge uživaju posebnu zaštitu Republike Srbije i mogu ostvariti određene prednosti i pogodnosti.  Otkup poljoprivrednih proizvoda predstavljaju znatno olakšanje proizvođaču, jer plasman i prodaja vrlo često bude i najveći problem u ciklusu proizvodnje. Primer uspešnog višegodišnjeg poslovanja zadruge i koperanata jeste ZZ “Zelena zvezda”, selo Vinarce na području opštine Leskovac. U ovom slučaju moraju se ispoštovati sve ugovorene stavke (vreme isporuke, izbor kulture, hibrida, dobijanje zdravstveno bezbednog proizvoda dobrog kvaliteta). Proizvodi se distribuiraju velikim trgovinskim lancima na teritoriji RS, a višak proizvoda izvozi se van granice RS.

      Nabavka repromaterijala preko zadruga je povoljnija, nego u slučaju pojedinačne nabavke. Zadruga nabavlja za sve na veliko i puno povoljnije, a postoji i mogućnost plaćanja repromaterijala na odloženo ili putem gotovih proizvoda. Preko zadruga postoji i mogućnost povoljnije nabavke sredstava za rad- mehanizacije. Umesto da svaki zadrugar sam investira u skupu mehanizaciju, investiraće se u zajedničke koji će biti vlasništvo zadruge, a u službi svih zadrugara prema potrebi. Članovi zadruge preko zadruge sasvim legalno mogu da prodaju svoje proizvode ili da pružaju određene usluge. Na osnovu svega navedenog može se jasno zaključiti da su zadruge oblik organizovanja poljoprivrednika koji najviše odgovara poljoprivredi struktue kakva je kod nas.

      Jelena Stojiljković, PSSS Leskovac

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.