Pravilna manipulacija sa stajnjakom

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #524791
    Vujčić Nenad
    Učesnik

      Kvalitet stajnjaka zavisi od hemijskog sastava, načina čuvanja, negovanja i upotebe. Sastav stajnjaka je vrlo različit,jer svaka vrsta stoke daje različit sastav izmeta, što opet zavisi od vrste hrane i načina varenja. Goveđi stajnjak sadrži više vode, a manje hranljivih sastojaka, pa se svrstava u hladan stajnjak. Svinjski stajnjak može da bude i topao i hladan, što zavisi od vrste hrane koja se daje. Stajnjak živine je najjači po svom sastavu, jer sadrži mnogo više hranljivih sastojaka od prethodno pomenutih. I kod iste vrste stoke, sastav je različit, naprimer, mlada stoka bolje iskorišćava hranu od starije, pa je njihov stajnjak siromašniji hranljivim sastojcima. Tovna grla dobijaju više zrnaste hrane, nego priplodna, pa je njihov stajnjak bogatiji u hranljivim sastojcima.
      Da bi se stajnjak pravilno razlagao i da bi gubici hranljivih materija bili što manji, treba ga negovati. Osnovni uslov za pravilno negovanje stajnjaka je sagrađeno đubrište koje obezbeđuje kvalitetne procese fermentacije i zrenja i istovremeno štiti podzemne vode od zagađenja. Đubrište treba da ispuni određene uslove: da je nepropustljivo za tečnost (najbolje je da bude izgrađeno od betona), da se dobro oceđuje (da ima izvestan pad 2-5 %), da ne dopušta priliv tečnost spolja (grade se pogodni kanali, a podiže se i zid visine oko 0,5 m), da osočna jama bude potpuno odvojena i da nema nikakve veze sa đubrištem, da se podigne krov radi zaštite od sunca i suvišnog isparavanja, da se sa strane đubrišta koja je nagnuta postavi slivnik itd.
      Kada se stajnjak odvozi sa gomile, onda ga ne treba uzimati sa cele površine, već sa jednog kraja i po celoj dubini. Savetujemo zemljoradnike da stajsko đubrivo odmah nakon iznošenja na njivu ravnomerno razbacaju i po mogućstvu odmah zaoru kako bi se izbegli gubici hraniva.Ukoliko niste u mogućnosti da odmah po dovoženju stajnjaka na njivu obavite i njegovo zaoravanje potrebno je prekriti ga nepropusnim materijalom (može i slojem zemljišta debljine oko 15 cm) koji će sprečiti dalje isparavanje i gubitak hranljivih materija. Skladištenje stajnjaka na zemljištu povlači sa sobom opasnost od zagađenja, kako površinskih tako i podzemnih voda. Ovakav način skladištenja mora biti privremen i stajnjak se mora primeniti za uzgoj useva u toku sledeće sezone rasta. U ovom slučaju količina stajnjaka uskladištenog na svakoj njivi mora da odgovara potrebama te njive. Nakon unošenja u zemljište stajnjak mora da pretrpi izvesne promene da bi bio dostupan kao biljno hranivo. Stajnjak unesen pod usev, recimo, okopavine, povećava prinose i narednih godina. Zbog takvog (produženog) dejstva stajnjaka đubrenje treba obavljati prosečno svake treće godine.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.