POSTRNA SETVA I NJEN ZNAČAJ

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #512969
    Veličković Violeta
    Učesnik

      Žetva ozimih strnih žita je završena, tako da treba sada obaviti postrnu setvu.U zavisnosti od vremena setve, što je uslovljeno vremenom žetve preduseva, potrebama gazdinstva i mogućnosti prodaje proizvoda, treba se odlučiti za tip i strukturu proizvodnje. Stvorene su sorte i hibridi kratke vegetacije većine biljnih vrsta, koje su pogodne za postrnu proizvodnju.
      Ranijom setvom treba proizvoditi useve za zrno. Za ovakvu proizvodnju treba izabrati hibride kukuruza grupe zrenja 200-300, a za kasniju setvu treba izabrati hibride kukuruza ranije vegetacije, grupe zrenja 100 ili 200.Tehnologija proizvodnje je jednostavna, plitko oranje ili tanjiranje, setvospremač, setva, ne treba upotreba osnovnog đubrenja, a prihranjivanje azotom u fazi 7-8 listova bi koristilo za bolji prinos.
      Postrna proizvodnja useva za zelenu masu, bilo za siliranje ili neposrednu ishranu životinja,
      vrlo je značajna i kod nas je do sada bila najrasprostranjenija. Po pravilu sva gazdinstva, bilo veća ili manja, koja se bave govedarskom proizvodnjom, zelenu masu ѕa siliranje trebalo bi da proizvode u postrnoj setvi. Postoji veći broj biljaka za ovakvu proizvodnju,pojedinačno ili kombinovano, ali je kukuruz najpogodniji i najviše zastupljen.Iako se za ovaj način primene ne zahteva da zrno sazri, potrebno je da se formira i dostigne do mlečne ili voštane zrelosti. Zbog toga, potrebno je usaglasiti hibride kukuruza s vremenom setve. Potrebna je gušća setva od redovne i to od 80.000 do 100.000 biljaka po hektaru.
      Osim kukuruza , za proizvodnju zelene mase, za potrebe siliranja ili neposredne ishrane, u postrnoj setvi mogu se gajiti i drugi usevi, sudanska trava, sirak, stočni kelj, perko i slične biljne vrste sa velikom biljnom masom.
      Violeta Veličković dipl.ing.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.