Poboljšanje strukture zemljišta u organskoj proizvodnji

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #522477
    Konstantinović Nemanja
    Učesnik

      Pokrovni usevi mogu da pomognu u održavanju ili poboljšanju strukture zemljišata jer štite zemljište od nepovoljnih klimatskih uticaja.Korenovi biljaka u pokrovnim usevima vezuju čestice zemljišta.Prilikom njihovog razlaganja u zemljištu oslobadjaju se organski molekuli, a nastaju i gljivične mreže.
      Najbolji efekti za poboljšanje zemljišne strukture se postižu zasnivanjem pokrovnih useva koji formiraju moćan žiličast korenov sistem, kao trave.Korenovi ovih vrsta vezuju zemljište, a mogu i da prodiru kroz zbijeno zemljište.Vrste sa vretenastim, repastim korenom prodiru u dublje slojeve zemljišta pa omogućavaju narednom usevu da lakše prodire korenovima u dublje slojeve odakle koristi vodu i hraniva.
      Biljne vrste sa moćnim korenovim sistemom takođe mogu da posluže u ublažavanju sabijanja zemljišta.Primećeno je da usevi poput kukuruza, sirka, sudanske trave, prosa, ljulja i raži ublažavaju efekte sabijanja.Pokrovni usevi koji rastu tokom zime su pogodni za probijanje sabijenih slojeva u zemljištu jer mogu da prodru kroz te slojeve kada su oni omekšani obiljem.
      Prokrivni usevi sa niskim odnosom C:N će prilikom razlaganja oslobađati velike količine organskih molekula, kao što su polisaharidi, koji poboljšavaju strukturu zemljišta.To je razlog zašto je zemljište meko u proleće nakon nekog useva leptirnjača.Ovaj efekat traje onoliko dugo koliko postoje razgradljivi ostaci.Pokrovni usevi sa visokim odnosom C:N će imati sporije oslobađanje polisaharida, što sporije poboljšava strukturu zemljišta, nego što je to slučaj kod pokrovnih useva sa niskim odnosom C:N.
      Sa većinom gajenih biljnih vrsta (osim sa kupusnjačama), u simbiotskom odnosu žive mikorizne gljive.Biljke obezbeđuju energiju ovim gljivama a gljive proširuju zonu korenovog sistema i mogu da pomognu u apsorbovanju vode i hranjivih supstanci kao što je fosfor.Mikorize naseljavaju ćelije vrhova korena, a kako koren raste, one izumiru, pri čemu se oslobađa glomalin.Upravo taj odbačeni glikoprotein doprinosi boljoj strukturi zemljišta.Vidovi prakse koji stimilišu stvaranje mikoriza, a time i glomalina, obuhvataju primenu konzervacijske obrade, kontinuirano zauzimanje zemljišta živim korenovim sistemima na kojima se mogu nastaniti mikorize, kao i izbegavanje prekomernog đubrenja fosforom.Prema tome, zasnivanjem pokrovnih useva u delu godine kada je zemljište bez glavnog useva pozitivno utiče na formiranje populacija mikoriza.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.