Pepelnica strnih žita – Erysiphe gramini

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 8 meseci ranije by Jovanović Živorad.
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #576446
    Jovanović Živorad
    Učesnik

      Pepelnica strnih žita – Erysiphe graminis

      Značajna bolest strnih žita, javlja se svake godine. Intenzitet pojave zavisi od vremenskih uslova tokom vegetacije i infektivnog potencijala. Naziv pepelnica je dobila po pepeljastoj prevlaci koju formira gljiva, na površini lista.
      Simptomi se mogu javiti u svim fazama razvoja i na svim nadzemnim delovima biljke. Prvo se javlja na donjem lišću i to u delovima gde je gušći sklop, a onda se zaraza penje ka gornjim listovima. Primarne zaraze su u jesen, ali biljke mogu biti zaražene sve do mlečne zrelosti. Optimalna temperatura za infekciju je 15—22°C i relativna vlažnost 85-100%.
      Na mestu hlorotičnih pega se prvo razvija belo-sivkasta, paučinasta, micelija. Konidije koje se formiraju daju brašnast izgled. Pri kraju vegetacije micelija potamni i u njoj se formiraju tamnomrki plodonosni organi-kleistotecije, sa askosporama. Ovi plodonosni organi omogućuju održavanje parazita u toku letnjih temperatura, a u jesen dolazi do oslobađanja askospora iz kleistotecija i one ostvaruju primarne zaraze ozime pšenice. U proleće se zaraza širi konidijama, a u toku leta askosporama. Optimalna temperatura za infekciju je 15—20°C.
      Pšenica je najosetljivija u fazi intenzivnog porasta i najveće štete nastaju ako bude zahvaćen i list zastavičar. Zaražene biljke su manje u porastu i otežana im je fotosinteza, a što dovodi do smanjenja prinosa i pogoršanja kvaliteta zrna.
      Kod suzbijanja najznačajnije su preventivne mere: uklanjaje i zaoravanje žetvenih ostataka, plodored, uništavanje samonikle pšenice i travnatih korova, kasnija i ređa setva, izbalansirana ishrana. Sejanje otpornije sorte, deklarisano seme.
      Ukoliko se registruje preko 10% biljaka sa simptomima bolesti od faze drugog kolenca, preporučuje se hemijska zaštita, primenom nekog od registrovanih fungicida:     azoksistrobin + ciprokonazol, azoksistrobin + difenokonazol, azoksistrobin+ tebukonazol, piraklostrobin + epoksikonazol, piraklostrobin + fluksapiroksad, trifloksistrobin+ciprokonazol, epoksikonazol + tiofanat metil, tebukonazol+biksafen, azoksistrobin+izopirazam+ciprokonazol i dr.

      Živorad Jovanović, dipl. inž. zaštite bilja

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.