Negativne posledice spaljivanja žetvenih ostataka

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #524794
    Stanković Vladimir
    Učesnik

      Spaljivanje žetenih ostataka ima velike negativne posledice kako samo po zemljište tako i po ceo ekosistem. Spaljivanjem strništa u zemljištu se gubi velika količina organske materije, a takođe i sav azot. Spaljivanjem dolazi i do remećenja biološke ravnoteže u samom zemljištu jer se mikroorganizmi koji su bitni za stvaranje humusa na ovaj način dugotrajno uništavaju. Sa ekološkog stanovišta spaljivanje ima negativne posledice po sve medijume životne sredine.
      Paljenjem strništa može doći do pojave požara velikih razmera koji mogu izazvati nesagledive posledice po materjalna dobra, a može doći i do gubitka ljudskih života. Osim što je opasna i nepredvidiva pa vrlo lako može doći do požara u okolini, vatra uništava sve hranljive sastojke sa površine zemljišta.
      Pored svih ovih negativnih osobina spaljivanja strništa važno je napomenuti i da je spaljivanje strništa kažnjivo po zakonu. Za prekršioce su predviđene novčane kazne u skladu sa zakonom, za fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu od 10.000 do 50.000 dinara i pravno lice od 300.000 do 1.000.000 dinara, a u slučaju nastanka veće materjalne štete i kazne zatvorom od šest meseci do tri godine. Takođe kazna za spaljivanje žetvenih ostataka može biti i pasivan status poljoprivrednog gazdinstva, ukoliko se utvrdi da je parcela na kojoj je vršeno spaljivanje upisana u registar poljoprivrednih gazdnistava u nadležnoj upravi za trezor.
      Preporuka za poljoprivredne proizvođače je da se umesto paljenja strništa izvrši ljuštenje strništa. Ljuštenje strništa odnosno ugarenje je plića obrada zemljišta, u svrhu stvaranja rastresitog sloja na površini. Osnovni zadaci ljuštenja su bolje primanje i čuvanje vlage, zatim zaoravanje žetvenih ostataka, uništavanje poniklih korova, ometanje porasta višegodišnjih korova, provociranje semena korovskih i gajenih biljaka koje se potom uništavaju osnovnom obradom. Dubina ljuštenja zavisi od tipa zemljišta, klimatskih i vremenskih uslova, vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka. U zavisnosti od navedenih činilaca, dubina ljuštenja strništa je od 10-15 cm.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.