Fiziološki poremećaj kod krompira

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #512944
    Stanković Boban
    Učesnik

      Fiziološki poremećaj kod krompira
      Nitavost klica
      Nitavost klica krompira javlja se usled nepovoljnih temperaturnih uslova u zemljištu krajem vegetacije (temperatura preko 029). Na krtolama krompira primećuju se normalno razvijene klice, ali se zapažaju i nitave klice.
      Mere zaštite:
      1 Tokom procesa sadnje koristiti fiziološki mlado seme,
      2 Prilikom sadnje krompira koristiti zdrave krtole, odbacivati krtole sa nitavim klicama,
      3 Održavanje optimalnih temperaturnih uslova i vodnog režima u zemljištu.

      Sekundarne krtole
      Ukoliko dolazi do dužeg skladištenja krompira na visokim temperaturama, ali i ukoliko se krtole sade u hladnom zemljištu može doći do prelivanja sadržaja iz glavne krtole u manje krtolice.

      Mere zaštite:
      1 Čuvanje krompira u skladištima gde su optimalni uslovi,
      2 Naklijavanje i sadnja krompira u optimalnim rokovima,
      3 Kod osetljivih sorti sadnju obavljati nekoliko dana nakon sadnje neosetljivih sorti.

      Oštećenje periderma
      Ukoliko se otpočne sa vađenjem nedovoljno zrelih krtola krompira, zbog prevremenog prekida vegetacije dolazi do oštećenja pokožice krtole krompira (periderma). Takve krtole u skladištu su podložne češćim zarazama od strane gljiva i bakterija.
      Mere zaštite:
      1. Krtole sa oštećenim peridermom u početku skladištenja ne čuvati na temperaturama manjim od 15 stepeni prvih 7-10 dana kako bi došlo do zacelivanja rana.

      Uvećane lenticele
      Ukoliko dođe do uvećanih lenticela na krtolama krompira uočavaju se sitne male tačkice koje predstavljaju prirodne otvore za disanje krtola-lenticele.Kada su optimalni uslovi u zemljištu za razvoj krompira, one su sitne, gotovo jedva vidljive. Međutim, na izuzetno vlažnom i sabijenom zemljištu, zatim kada je slaba obezbeđenost zemljišta kiseonikom, lenticele se mogu uvećati. Tako uvećane lenticele predstavljaju mesta gde mogu prodreti mnogi patogeni izazivači bolesti.
      Mere zaštite:
      1 Prilikom sadnje krompira koristiti zdrave krtole,
      2 Održavanje optimalnih temperaturnih uslova i vodnog režima u zemljištu,
      3 Tokom sadnje koristiti zemljište dobre aerisanosti.

      Oštećenja od visokih temperatura i svetlosti
      Ukoliko dolazi do dužeg delovanja jake sunčeve svetlosti na lišće, stabljike i krtole krompira javljaju se opekotine tkiva, a dolazi i

      do gubitka turgora tkiva. Nakon toga pojavljuju se braokaste pege nepravilnog oblika. Napadnuto tkivo je najpre meko, a potom truli.
      Napred navedene promene dešavaju se i pri dužem delovanju visokih dnevih temperatura i pri niskoj vlažnosti vazduha, zatim, pri visokim temperaturama zemljišta, kod slabo ogrnutog krompira i ukoliko se vađenje krompira obavlja na visokim temperaturama i pri jakom suncu.

      Oštećenja od niskih temperatura
      Kasni prolećni mraz (- 2 0C) može dosta oštetiti krompir, a ponekad i u potpunosti uništiti usev krompira, u zavisnosti od dužine trajanja mraza. Mlađe biljke se mogu regenerisati, ali će rast i razviće će biti usporenije, tako da će prinos biti manji. Ako je krompir slabo ogrnut krompir može da izmrzne pri temperaturi zemljišta od -1,7 0C.
      Kod takozvanog „prehlađenog krompira“ dolazi do transformacije šećera i otpuštanja vode, krtole postaju mekše, imaju sladunjav ukus zbog većeg sadržaja prostih šećera. Ukoliko se krompir skladišti na temperaturama nižim od – 2 0C može doći do ove pojave.

      Krastavost lišća krompira
      Razni abiotski faktori mogu izazvati fiziološke poremećaje kod krompira. Tako, pri uslovima visoke relativne vlažnosti vazduha dolazi do pojave krastavosti (bobičavosti,edema) na lišću krompira

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.