Kupusnjače su poznate po svom brzom rastu, velikoj produkciji biomase i usvajanju velikih količina hranljivih materija. Međutim, kupusnjače sve više privlače pažnju zbog mogućnosti da se njihovom upotrebom u pokrovnim usevima upravlja štetočinama. U pokrovnim usevima za različite namene najčešće se koriste: uljana repica (Brassica napus L.), bela slačica (Sinapis alba L.), smeđa slačica (Brassica juncea (L.) Czern.), repa ugarnjača (Brassica rapa rapifera), stočna rotkva (Raphanus sativus L.), uljana rotkva (Raphanus sativus var. oleifera) i druge .
Kupusnjače usvajaju hraniva iz dubljih slojeva zemljišta pa ih zasnivanjem u pokrovnom usevu čine dostupnim za naredni usev. Usled efekata stvaranja kisele reakcije zemljišta oko korena, pospešuju usvajanje fosfora, zbog čega su pogodne da se koriste kao zelenišno đubrivo. Biljni ostaci kupusnjača brzo poboljšavaju strukturu i plodnost zemljišta jer imaju povoljniji C:N odnos od žita. Usvajanjem azota iz zemljišta, kupusnjače spečavaju njegovo ispiranje, čuvaju ga za naredni usev, a time sprečavaju i zagađenje podzemnih voda.
Pokrovni usеvi zasnovani kupusnjačama mоgu igrаti vаžnu ulоgu i u suzbiјаnju štetnih nеmаtоdа, jer većina ovih biljnih vrsta ima status loših domaćina. Unošenjem njihove biomase u zemljište, deluju kao biofumiganti, pa se primenom ove tehnologije u plodoredu, brojnost nematoda iz godine u godinu smanjuje.
Povoljan uticaj unošenja biomase kupusnjača na sadržaj organske materije u zemljštu je dodatna korist od ove biološke mere. Takođe, svojim cvetovima kupusnjače privlače veliki broj korisnih insekata polinatora, predatora i parazitoida.
Kačarević Anka