Značaj i postupak izrade bruto marže na poljoprivrednom gazdinstvu

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #608469
    Pavlović Mladen
    Učesnik

      U savremenom poljoprivrednom poslovanju, gde cene inputa stalno rastu, a tržište zahteva sve veću konkurentnost i prilagodljivost, od ključne je važnosti da poljoprivrednici znaju kako da prate i analiziraju ekonomsku efikasnost svojih proizvodnji. Jedan od najjednostavnijih, a veoma korisnih alata za to je bruto marža.

      Šta je bruto marža?

      Bruto marža predstavlja razliku između ukupnog prihoda od određene biljne ili stočarske proizvodnje i varijabilnih troškova koji su uloženi u tu proizvodnju. To znači da ne uključuje fiksne troškove, kao što su amortizacija mehanizacije, zakup zemljišta, porezi ili troškovi administracije.

      Formula izgleda ovako:

      Bruto marža = Ukupan prihod − Varijabilni troškovi

      Zašto je bruto marža važna?

      • Procena isplativosti – Pokazuje koje proizvodnje na gazdinstvu donose veći ekonomski efekat.
      • Planiranje – Pomaže u donošenju odluka o tome šta sejati ili gajiti naredne sezone.
      • Uporedna analiza – Omogućava poređenje više proizvodnji na istom gazdinstvu ili između različitih gazdinstava.
      • Opravdanost investicija – Koristi se kao alat u projektima i kod konkursa za subvencije, IPARD, kredite i dr.

      Kako izraditi bruto maržu?

      1. Evidentirati prihode – npr. kod pšenice: prinos po hektaru x tržišna cena po kilogramu.
      2. Zabeležiti varijabilne troškove, kao što su:
        • seme
        • mineralna đubriva
        • zaštitna sredstva
        • dizel gorivo
        • najam radne snage (ako se koristi)
        • usluge mehanizacije (ako se angažuju sa strane)
      3. Izračunati razliku između prihoda i varijabilnih troškova.

      Primer (ratarska proizvodnja – pšenica na 1 ha)
      <table>
      <thead>
      <tr>
      <td>Stavka</td>
      <td>Iznos (RSD)</td>
      </tr>
      </thead>
      <tbody>
      <tr>
      <td>Prinos: 6.000 kg/ha × 25 RSD</td>
      <td>150.000</td>
      </tr>
      <tr>
      <td>Varijabilni troškovi:</td>
      <td></td>
      </tr>
      <tr>
      <td>– seme</td>
      <td>10.000</td>
      </tr>
      <tr>
      <td>– đubrivo</td>
      <td>25.000</td>
      </tr>
      <tr>
      <td>– zaštita bilja</td>
      <td>12.000</td>
      </tr>
      <tr>
      <td>– gorivo i mehanizacija</td>
      <td>18.000</td>
      </tr>
      <tr>
      <td>– ostali troškovi</td>
      <td>5.000</td>
      </tr>
      <tr>
      <td>Ukupno troškovi</td>
      <td>70.000</td>
      </tr>
      <tr>
      <td>Bruto marža</td>
      <td>80.000 RSD</td>
      </tr>
      </tbody>
      </table>
      Ovaj rezultat pokazuje da pšenica na 1 hektaru donosi 80.000 dinara doprinosa za pokriće fiksnih troškova i ostvarenje dobiti.

      Zaključak

      Izrada bruto marže ne zahteva mnogo vremena, a može značajno doprineti boljoj organizaciji gazdinstva. Redovno vođenje evidencije i analiziranje ekonomskih pokazatelja omogućava da se na vreme prepoznaju najisplativije proizvodnje i unapredi celokupno poslovanje.

       

      PSSS Beograd

      mr Mladen Pavlović

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.