Značaj i uloga stajnjaka u cilju popravke i očuvanja plodnosti zemljišta

Više
03 okt 2018 10:15 #34578 od Vujinović Snježana
Vujinović Snježana je napravio novu temu: Značaj i uloga stajnjaka u cilju popravke i očuvanja plodnosti zemljišta
Organska materija zemljišta predstavlja izvor hraniva za biljke koja u procesu mineralizacije prelaze u oblike koji su pristupačni za biljke. Iz nepristupačnog oblika za biljke, hraniva se oslobađaju isključivo delovanjwm mikroorganizama, pa su klimatski faktori (sadržaj vlage, temperatura, aeracija...) koji određuju nivo aktivnosti mikroorganizama, veoma često limitirajući faktor procesa mineralizacije. Stvaranje humusa je dugotrajan i kompleksan proces koji zavisi od mnogih faktora kao što su geološki supstrat, klima i vegetacija i zato je veoma važno da se utiče na očuvanje i povećanje unosa organske materije u zemljište. Obzirom da privođenje zemljišta kulturi dovodi do postepenog smanjenja organske materije u zemljištu jedan od načina održavanja nivoa humusa u zemljištu je i unošenje stajnjaka u kombinaciji sa žetvenim ostacima.
Količina organske materije u zemljištu utiče na rast, razvoj i produktivnost biljaka kao i na povećanje njihove tolerantnosti prema mrazu, suši i drugim stresnim uslovima sredine. Takođe, stajnjak utiče na poboljšanje fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta, posebno onih koja su izložena intenzivnoj biljnoj proizvodnji. Primenom stajnjaka na teškim zemljištima, ona postaju rastresitija i lakša za obradu, a laka, peskovita zemljišta, vezanija i otpornija na procese erozije zemljišta.
Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domaće životinje, prostirke i njegove zrelosti, odnosno starosti. Konjski i ovčiji su pogodniji za teža i hladnija zemljišta, imaju veći sadržaj azota, fosfora i kalijuma i više suve materije. Goveđi i svinjiski su bogatiji vodom, hladniji su i kiseliji, pa se sporije razlažu i pogodniji su za laka, peskovita zemljišta.
Zgoreli stajnjak je bolji u odnosu na svež, nezgoreli stajnjak, jer sadrži više hranjivih sastojaka neophodnih za biljnu ishranu. Nezgoreli stajnjak u zemljištu postepeno "sazreva", pri čemu se troši kiseonik iz zemljišta. Ovakav postupak ima mnogo negativnih posledica, kao što su formiranje neadekvatne strukture zemljišta, nepovoljne pH vrednosti kao i neodgovarajuća ishrana biljaka u toku zrenja stajnjaka u zemljištu.
Zbog postepenog oslobađanja hraniva, stajnjak ima produženo dejstvo. Na teškim zemljištima ono obično traje četiri-pet godina, na ilovačama tri do četiri, a na lakim dve do tri godine. Obzirom da sva organska đubriva gube u svojoj hranljivoj vrednosti, ukoliko je vreme utovara, transporta, rasturanja i zaoravanja dugo, poželjno je da se u što kraćem vremenskom periodu obavi rasturanje i zaoravanje stajnjaka kako bi gubici hraniva bili što manji.

Snježana Vujinović, dipl.inž.

Molimo vas Prijava ili Napravite nalog da se pridružite konverzaciji.

Vreme kreiranja strane: 0.362 sekundi